Kategorije odgovora
- » Automobili (895)
- » Auto škole (37)
- » Autogas (80)
- » Brodovi, jahte, čamci (33)
- » Građevinske mašine (27)
- » Kamioni, kamioneti i kombi (87)
- » Leasing i rent kuće (7)
- » Letilice (26)
- » Motori (113)
- » Osiguranje i osiguravajuće kuće (80)
- » Opšte (128)
- » Polovni automobili (252)
- » Prodajni centri (27)
- » Parking (22)
- » Servis (193)
- » Uvoz automobila (493)
- » Zimske gume (50)
Pretražite odgovore
Pitanje postavio: Zoran Dukić
Da li je istina da ABS ne skraćuje trag kočenja, već samo čini da automobil i za vreme kočenja ostaje upravljiv? Ne verujem drugima, ali sam čuo na nekoliko mesta...
Poštovni Zorane,
ABS (Anti-lock Braking System) je sistem koji sprečava blokiranje točkova pri intenzivnom kočenju. Vozilo sa klasičnim kočnim sistemom imalo je prilično nezgodnu osobinu gubitka kontrole upravljača prilikom snažnog aktiviranja kočnica koji bi onemogućilo okretanje točkova. U trenutku blokiranja točkova vozilo počinje da klizi po podlozi, pa zakretanje točkova ne menja pravac njegovog kretanja.
Pri malim brzinama ova pojava je praktično zanemarljiva jer se vozilo brzo zaustavlja, ali pri većim stvari postaju kritične. Škripa točkova i instinktivno okretanje volana u nameri da se izbegne udaranje vozila u prepreku, bili su česta uvertira u pogubne saobraćajne nesreće.
Da bi održali upravljivost, inženjeri su morali da spreče blokiranje točkova, pa je problem bio kako da obuzdaju kočnice. Njihovo doziranje je trebalo tako podesiti, da se kočenje realizuje tačno na granici u kojoj se točak maksimalno usporava ali još uvek okreće. Kako je ova granica teško precizno odrediva i nije konstantna prilikom kočenja, inženjeri su pribegli svojevrsnom triku.
Kočne čeljusti stežu disk bez obuzdavaja sve do neposredno pre blokiranja točkova. U trenutku koji prethodi blokiranju točka, ABS kontroler, koji dobija informacije sa senzora, otpušta čeljust i točak nastavlja sa svojim obrtanjem. Opisani mehanizam se ponavlja dovoljno brzo da bi točak bio stalno blizu granice blokiranja kako bi se ostvarila što viša efikasnost kočenja ali da je ne dosegne.
Iako se čitav proces dešava potpuno nezavisno od vozača, informacija o dejstvu sistema stiže i do njega u obliku podrhtavanja papučice kočnice i paljenjem signalne lapice na instrument tabli. ABS dakle, steže i otpušta kočne čeljusti umesto da fino dozira njihov "stisak".
Ukoliko je blokiranje točka dovoljno teško postići (dobra podloga) ABS ima lepe šanse da postigne dobar rezultat. Ukoliko je podloga klizava, do blokiranja dolazi lako, pa će i usporavanje točkova će biti malo, odnosno, kočenje sporo. Dakle, na podlogama sa dobrim koeficijentom trenja, poput asfalta, većina vozila opremljena sa ABS–om ima kraći zaustavni put od onih bez njega, bilo da je u pitanju suv ili vlažan kolovoz. Iako je primenom naprednih tehnika kočenja moguće postići slične rezultate i bez ABS-a, ovo iziskuje visoku veštinu vozača. Sa druge strane, upotreba ABS-a je veoma komforna - vozač jednostavno papučicu pritisne "do daske", a računar se brine da kočnice svojim čeljustima ne "zaključaju" točkove.
Nasuprot tome, po pljusku ili snegu, ABS produžava zaustavni put. U ovim uslovima blokirani se točkovi ukopavaju, i brže zaustavljaju vozilo od onih koji se okreću. Sa najvećom razlikom ABS gubi na ledu, gde se točkovi veoma lako blokiraju, te se zaustavni put značajno produžava.
Ilustracije radi, evo i podataka objavljenih u finskom automagazinu Tekniikan Maailma na koje se poziva Wikipedia.
Zaustavni put sa 80 km/h:
Suv kolovoz - bez ABS-a 45 m/sa ABS-om 32 m;
Sneg - bez ABS-a 53 m/sa ABS-om 64 m;
Led - bez ABS-a 255 m/sa ABS-om 404 m.
Dakle, ABS uspešno održava sposobnost upravljanja vozilom prilikom intenzivnih kočenja i pri tom u većini situacija skraćuje zaustavni put. Na kraju, ABS čuva i pneumatike, koji se pri naglim kočenjima na asfaltu sa velikih brzina rapidno troše na mestu kontakta sa podlogom, što posebno raduje njihove distributere.
Na žalost, pokazalo se da dosta vozača ohrabruje prisustvo ABS-a te oni voze primetno agresivnije i spremnije ulaze u rizične situacije. Istraživanja koja su pratila ponašanje taksista u nekoliko gradova ovo argumentovano potvrđuju.
Pitanje postavio: Vladimir Živković
Zanima me da li mogu da vozim vozilo sa stranim registarskim oznakama i našm vozačkom dozvolom ili je za to potrebna međunarodna vozačka dozvola?
Vladimir iz Negotina
Poštovani Vladimire,
vozilom sa stranim registarskim oznakama i domaćom vozačkom dozvolom može da se upravlja samo uz prisustvo valasnika automobila, a što se mađunarodne dozvole tiče, ona je namenjena vožnji u inostranstvu i ne važi na teritoriji Srbije.
Pitanje postavio: Bojana Stanimirović
Skoro sam putovala za Beograd i kod Lastine stanice sela u taxi nekog beogradskog udruženja. Nisam obratila pažnju da li je uključen taksimetar, i na kraju vožnje kod stana mog rođaka na Novom Beogradu taksista mi je odvalio neku neverovatnu cenu koju sam i pored mog uzaludnog protesta, morala da platim. Kako da ubuduće izbegnem ovakve i slične nemile scene?
Poštovana Bojana
Najbolji način da izbegnete takve nemle scene je da obavezno obratite pažnju pre ulaska u taksi, da li vozilo ima taksimetar. U slučaju da nema, nemojte angažovati tog taksistu, iako Vam je na primer, sam ponudio svoje usluge i pomogao da prenesete prtljag do njegovog vozila. Nakon toga proverite da li je taksista uključio taksimetar pred polazak na odrednicu, i nakon dolaska na zahtevanu odrednicu zatražite uredan račun, koji je svaki registrovani i pošteni taksista obavezan da Vam da. Na računu mora biti validan pečat sa podacima tog taksiste, maršuta kojom ste došli na odrednicu i iznos naplaćene usluge. Jedino tako možete dokazati nesavestan rad nekog taksiste i prijaviti ga Saobraćajnoj inspekciji u Sekretarijatu za inspekcijske poslove na tel.011/2754-297 ili 011/330-9490. Promobile vam želi da, koristeći informacije koje smo Vam dali, nikada više ne doživite neprijatnosti u korišćenju taksi usluga.
Pitanje postavio: Boban Zlatković
Kupio bih neki radar detektor, pa Vas molim da mi kažete koji i da li ima svrhe da se bacam u trošak?
Boban iz Pančeva
Poštovani Bobane
za starije radarske uređaje koje naša policija koristi, kao što je K 15, možete kupiti neki od ponuđenih detektora na našem tržištu. Naša preporuka je Whistler SE 1793 koji predstavlja sam vrh ponude i košta 230 eura. Ali kada natrčite na najnoviji radar tipa Pro Laser III, nijedan radar detektor Vam neće pomoći. Ipak ako se odlučite za kupovinu evo nekoliko uređaja: Cobra ESD 7000 za 65 eura; Cobra XRS 9330 za 125eura; Whistler XTR 140 za 100eura; Whistler Euro 948 za 160eura.
Pitanje postavio: Milan Kruševljanin
Milan iz Kruševca - Kako radi radar koji koristi naša policija?
Poštovani Milane,
pravi naziv za ono što zovemo radar je uređaj za određivanje brzine vozila. Naziv radar potiče od toga što mnogi takvi uređaji koriste radarske (radio) signale, ali postoje i oni koji koriste laserske zrake. I jedni i drugi rade tako što šalju signale na Vaše vozilo, od koga se ti signali odbijaju i vraćaju do uređaja. Praćenjem frekvencije poslatog i vraćenog signala, ili na osnovu njihove vremenske razlike uređaj određuje brzinu vozila.
